|
'Klarinet u bojama folklora' |
|
Klarinetist Bruno Philipp ponovo je ispraćen s ovacijama na koncertu održanom u Muzeju Mimara u Zagrebu 26. svibnja, a povodom obilježavanja Dana Grada Zagreba i Dana srpske kulture 2011. Koncert pod tematskim naslovom 'Klarinet u bojama folklora' nadovezuje se na istoimeni projekt ostvaren prošle godine u Foajeu HNK čija je programska osnova ovoga puta proširena nekolicinom novih djela. Uz pijanista Ivana Batoša i instrumentalnog sastava Fractali, Bruno Philipp izveo je djela E. Bozze, S. Nichifora, B. Miloševića, L. Cahuzaca i D. Radetića. U nastavku donosimo kritiku cijenjenog hrvatskog klarinetista i pedagoga Giovannia Cavallina čije birane riječi svjedoče o po mnogo čemu jedinstvenom glazbenom doživljaju.
U
četvrtak, 26. svibnja u dvorani muzeja Mimara u Zagrebu održan je
nesvakidašnji koncert
'Klarinet u bojama folklora' povodom obilježavanja Dana Grada
Zagreba i
Dana srpske kulture 2011.
Dvorana
ispunjena do zadnjeg mjesta,
zanimljivo koncipiran program koncerta te izvrsno sastavljen
popratni tekst
programske knjižice bili su
samo početna najava
vrhunskog glazbeno-kulturnog
projekta koji
se te večeri ima dogoditi.
Kao solist
na klarinetu predstavio se
Bruno Philipp, uz pijanista
Ivana Batoša,
interpretirajući kroz prvi dio koncerta skladbe
E.Bozze, S.
Nichifora, B.Miloševića i
L.Cahuzaca.
Svi ovi autori u svojem su skladateljskom
opusu stručno koristili
teme, melodije, motive i ritmove folklora. Ovdje posebno treba
izdvojiti Bokija Miloševića, glazbenika virtuoza koji je svojim dolaskom
uveličao koncert. Ovaj
izuzetan instrumentalist (klarinetist) predstavlja jednu od
najistaknutijih osoba za tu vrstu glazbe.
Kroz
glazbeno putovanje folklornog melosa, duo
Philipp/Batoš
sugestivno je prezentirao
Bokijevu
Pastirsku
dvadesetpetorku, a usklađen ritam srca između publike i glazbenika
zrcalio je obostranu radost. U nizu melodijskih igara
umjetnici su
vješto nadišli sam notni zapis koji daje općeniti okvir
skladbe te razvijenim unutrašnjim osjećajem za
duh folklornog izraza pružili
prepoznatljivu boju i stilsku oblikovanost. U prvom dijelu
koncertnog programa
istaknula se
Philippova interpretacija prodornog djela rumunjskog skladatelja
Serbana Nichifora, 'Carnyx' za klarinet solo. Poliritamske strukture i
ekstremnih dinamičkih zadanosti kroz široku
lepezu registara instrumenta,
Carnyx
od umjetnika zahtjeva maksimalnu fizičku i psihičku
pripremljenost
koju je Bruno Philipp na koncertnom podiju postigao u najvećoj
mogućoj mjeri.
Kroz svoje
dugogodišnje pedagoško iskustvo spomenuo bih da Bruna Philippa pratim od
njegovih prvih susreta s klarinetom pa do današnjih dana. Imam uvid u rad
i razvoj jednog vrsnog mladog instrumentalista. Vrijedan, talentiran,
sposoban, znatiželjan i uvijek na mjestima gdje se oko klarineta nešto
zbiva. Neosjetno i sjajno završio je studij na Muzičkoj akademiji u
Zagrebu, a poslijediplomski studij u Parizu. Surađuje s brojnim komornim
ansamblima te osvaja nagrade na nekoliko domaćih i međunarodnih
natjecanja. Potvrdio se kao solist u Simfonijskom orkestru HRT-a, a danas
je profesor na glazbenim školama u Zagrebu.
Kada jedan
takav vrstan glazbenik postaje nositelj programa "u bojama folklora", onda
to zaslužuje osobitu pozornost. Philipp je dokazao da se kvalitetno i
ozbiljno može izvoditi: Mozart, Poulenc, Stravinski kao i Čunovo i
Makedonsko oro ili Komitska trinaestorka. Čuli smo da sve to može, ali za
to treba biti sposoban, zreo i čvrst
te nadahnut
u svojoj interpretaciji. Transformirati se u nekoj izvedbi u korist
originalnosti i izvornosti djela
predstavlja
izuzetnu darovitost. On je profesionalno i predano "zagrizao"
u materiju koja zaslužuje više poštovanja nego što ga ima. Sve
je odlično izvedeno, ton svog klarineta prilagodio je svakom djelu kako
ono to zahtjeva. Čuli smo ga među pastirima, u planinama ili svadbenim
događajima.
Drugi dio
večeri bio je u znaku izvornog pristupa
folkloru (makedonskog, rumunjskog i autorskih skladbi Bokija
Miloševića)
kroz živahnu, nadahnutu i upečatljivu izvedbu instrumentalnog
ansambla 'Fractali' ( Bruno
Philipp, klarinet,
Miroslav Josipović i Ivan Kuruc, harmonika,
Ivan Kovačić, bas,
Kamenko Ćulap, udaraljke).
Uigrani sastav koji na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje od 2010. godine i
jedan je od rijetkih
u
promoviranju izvorne
folklorne glazbe
na koncertnim podijima u nas.
Zanesenost izvedbe folklornih tema stavila je ponovno u prvi
plan originalnost Bokijevog autorskog rada koji zasigurno zaslužuje
priznanje i zahvalnost, jer
ovim
djelima obogaćena je baština
glazbene
kulture. Giovanni Cavallin, prof. |